Nikada ne otkrivajte svoje ciljeve nikome

Otkrivanje vlastitih ciljeva drugima može izgledati kao logičan korak prema njihovom ostvarenju. Dijeljenje planova s prijateljima i obitelji često se smatra načinom za dobivanje podrške i motivacije. Međutim, istraživanja sugeriraju da bi ovaj uobičajeni savjet mogao biti kontraproduktivan. Naime, otkrivanje ciljeva može stvoriti lažni osjećaj postignuća u mozgu, što može smanjiti stvarnu motivaciju za rad na njihovom ostvarenju.

Psihologija iza otkrivanja ciljeva

Naša potreba za društvenom validacijom je duboko ukorijenjena u našoj psihologiji. Kada dijelimo svoje ciljeve s drugima, često dobivamo pozitivne povratne informacije i pohvale, što može izazvati osjećaj zadovoljstva. Ovaj osjećaj može prevariti mozak da misli kako je cilj već postignut ili barem djelomično ostvaren.

Efekt društvene validacije

Istraživanja pokazuju da dijeljenje ciljeva može smanjiti našu unutarnju motivaciju. Kada drugi pohvale naše ciljeve, mozak oslobađa dopamin, hormon zadovoljstva, što stvara osjećaj postignuća. Ovaj osjećaj može smanjiti našu potrebu za daljnjim radom na ciljevima jer smo već dobili dio nagrade koju bismo trebali dobiti tek nakon ostvarenja cilja .

Znanstveni dokazi

Istraživanje koje je proveo psiholog Peter Gollwitzer sa Sveučilišta u New Yorku 2009. godine podržava ovu teoriju. U nizu eksperimenata, sudionici su prvo zamoljeni da napišu svoje osobne ciljeve. Zatim su ih neki sudionici podijelili s grupom, dok su drugi zadržali ciljeve za sebe. Rezultati su pokazali da su oni koji su otkrili svoje ciljeve osjećali veću razinu postignuća i manje su radili na njihovom ostvarenju u usporedbi s onima koji su svoje ciljeve zadržali za sebe .

Učinci na mozak

Kada otkrijemo svoje ciljeve, mozak doživljava sličan kemijski proces kao kad zaista postignemo te ciljeve. Dopamin, koji se oslobađa kao odgovor na pohvale i priznanje, stvara osjećaj zadovoljstva i može smanjiti našu motivaciju za daljnji rad. Ovaj fenomen može se opisati kao “lažna nagrada” koja može umanjiti našu stvarnu produktivnost.

Kako zadržati motivaciju

Ako želite povećati šanse za uspjeh svojih ciljeva, razmotrite sljedeće strategije:

1. Zadržite ciljeve za sebe

Umjesto dijeljenja ciljeva s drugima, zadržite ih za sebe. Na taj način ćete izbjeći lažni osjećaj postignuća i zadržati unutarnju motivaciju za rad na ciljevima.

2. Postavite specifične i mjerljive ciljeve

Specifični i mjerljivi ciljevi pomažu vam da jasnije vidite napredak i ostanete motivirani. Na primjer, umjesto da kažete “želim biti zdraviji”, postavite cilj “želim vježbati tri puta tjedno”.

3. Koristite vizualizaciju

Vizualizacija postizanja ciljeva može povećati vašu motivaciju. Zamislite kako će izgledati vaš život kada postignete ciljeve i koristite tu sliku kao izvor inspiracije.

4. Razvijte plan djelovanja

Jasan plan djelovanja koji uključuje korake koje trebate poduzeti kako biste postigli svoje ciljeve može vam pomoći da ostanete fokusirani i organizirani. Razbijanje ciljeva na manje, ostvarive korake olakšava napredovanje i održava visoku razinu motivacije.

5. Pratite svoj napredak

Redovito praćenje napretka može vam pomoći da ostanete na pravom putu. Koristite dnevnik, aplikacije ili druge alate za bilježenje postignuća i napretka.

Autogeni trening za dodatnu podršku

Za dodatnu podršku u postizanju ciljeva, razmislite o uključivanju autogenog treninga u svoju rutinu. Autogeni trening je tehnika opuštanja koja koristi vizualizaciju i sugestiju kako bi smanjila stres i poboljšala fokus.

Zaključak

Iako dijeljenje ciljeva s drugima može pružiti trenutnu zadovoljštinu i osjećaj podrške, dugoročno može imati negativan učinak na vašu motivaciju. Zadržavanje ciljeva za sebe, postavljanje specifičnih i mjerljivih ciljeva, vizualizacija, razvoj plana djelovanja i redovito praćenje napretka mogu vam pomoći da ostanete motivirani i povećate šanse za uspjeh. Ključ je u tome da prevarite svoj mozak da stalno radi prema stvarnom ostvarenju ciljeva, umjesto da se zadovolji lažnim osjećajem postignuća.

Znatiželja je prvi korak prema mudrosti!

Čestitamo! Čitanjem ovog članka pokazali ste da ste otvorenog uma i spremni za nove spoznaje. Ali što ako je ovo tek vrh sante leda? U DAM Centru nudimo alate i znanja koja mijenjaju živote. Izazivamo vas da zavirite dublje i otkrijete što sve možete postići uz pravu podršku. Jeste li spremni izaći iz zone komfora i otkriti svoj puni potencijal?

Reference

1. Gollwitzer, P. M., & Sheeran, P. (2009). Self-regulation of goal pursuit: Turning intentions into action. Advances in Experimental Social Psychology, 41, 69-119.
2. Fishbach, A., & Dhar, R. (2005). Goals as excuses or guides: The liberating effect of perceived goal progress on choice. Journal of Consumer Research, 32(3), 370-377.
3. Gollwitzer, P. M. (2009). When intentions go public: Does social reality widen the intention-behavior gap?. Psychological Science, 20(5), 612-618.

Ako se cilj vrti u glavi umjesto da se pretvori u prvi korak, o tome smo pisali odvojeno: Kako prestati pretjerano razmišljati i prekinuti vrtnju misli. Osnovu samoregulacije, kojom se napetost oko odluka smiruje, opisali smo u tekstu Što je autogeni trening i kako vratiti mir i ravnotežu.